Anksioznost i napad panike - psihijatrijska i psihološka podrška u Banjoj Luci
Anksioznost je osjećaj pojačane brige, napetosti ili straha koji se može javiti kao normalna reakcija na stres, neizvjesnost ili važan životni događaj. Kada je anksioznost veoma jaka, teško se kontroliše, traje duže ili počne remetiti san, posao, odnose i svakodnevne obaveze, potrebna je stručna procjena. Simptomi mogu biti psihički i tjelesni, pa uključuju napetost, strah, lupanje srca, znojenje, drhtanje, vrtoglavicu, ubrzano disanje i probavne tegobe.
Napad panike je nagli talas intenzivnog straha ili nelagode koji može uključivati snažne tjelesne simptome i osjećaj gubitka kontrole. Iako se napadi panike javljaju kod anksioznih stanja, bol u grudima, gušenje, nesvjestica i prvi izrazito jaki tjelesni simptomi mogu imati i druge uzroke. Kada postoji dilema da li je riječ o napadu panike ili hitnom tjelesnom problemu, potrebna je medicinska procjena. Ako vas simptomi zabrinjavaju, pozovite nas na 066 788 000 ili zakažite pregled online. Kod bola u grudima, teškog gušenja ili nesvjestice odmah pozovite 124.
Šta je anksioznost?
Anksioznost je stanje pojačane zabrinutosti, napetosti i iščekivanja moguće opasnosti. U određenoj mjeri može biti korisna jer nas priprema da reagujemo na zahtjevnu situaciju. Problem nastaje kada je strah nesrazmjeran situaciji, teško ga je kontrolisati ili se ponavlja toliko često da počinje ograničavati svakodnevno funkcionisanje.
Nije svaka briga znak anksioznog poremećaja. Procjena uključuje intenzitet simptoma, njihovo trajanje, situacije u kojima se javljaju, izbjegavanje, uticaj na odnose i obaveze, kao i mogućnost da simptomi imaju tjelesni uzrok. Zbog toga se dijagnoza ne postavlja samo na osnovu spiska simptoma, nego kroz razgovor i kliničku procjenu.
Kada anksioznost postaje anksiozni poremećaj?
Anksioznost može prerasti u klinički problem kada je dugotrajna, pretjerano intenzivna, teško ju je zaustaviti ili se javlja i kada nema jasne neposredne opasnosti. Često se tada mijenja ponašanje: osoba počinje izbjegavati mjesta, razgovore, vožnju, posao, druženja ili druge situacije zbog straha od simptoma ili negativnog ishoda.
Važan znak je funkcionalno narušavanje. Ako briga remeti san, koncentraciju, rad, studiranje, odnose ili svakodnevne aktivnosti, razgovor sa stručnjakom može pomoći da se razjasni šta se dešava i koji oblik podrške ima smisla. Slične simptome mogu davati i tjelesna stanja, pa se po potrebi uključuje i medicinska obrada.
Simptomi anksioznosti
Fizički simptomi anksioznosti
Fizički simptomi anksioznosti mogu biti vrlo uvjerljivi i neugodni. Česti su lupanje ili ubrzan rad srca, osjećaj nedostatka vazduha, ubrzano disanje, znojenje, drhtanje, napetost mišića, vrtoglavica, osjećaj slabosti, nelagoda u stomaku, mučnina, učestala potreba za mokrenjem i poteškoće sa spavanjem. Njihova jačina može varirati od blage nelagode do snažnog osjećaja da se nešto ozbiljno dešava.
Ovakvi simptomi nisu specifični samo za anksioznost. Palpitacije, bol u grudima, gušenje, izražena vrtoglavica ili nesvjestica mogu zahtijevati medicinsku procjenu zbog mogućih tjelesnih uzroka. Zato je važno ne pripisivati svaki fizički simptom automatski anksioznosti, naročito kada se javlja prvi put, naglo ili na neuobičajen način.
Misli, osjećanja i ponašanje
Anksioznost se može manifestovati stalnim razmišljanjem o mogućim problemima, očekivanjem najgoreg, osjećajem da je teško zaustaviti brigu, razdražljivošću, unutrašnjim nemirom i teškoćama koncentracije. Neki ljudi opisuju osjećaj da moraju stalno provjeravati, analizirati ili tražiti uvjeravanje da je sve u redu.
Ponašanje se često mijenja kroz izbjegavanje. Osoba može prestati koristiti prevoz, odlaziti u gužvu, voziti, ostajati sama, ulaziti u prodavnice, razgovarati pred drugima ili obavljati druge aktivnosti koje povezuje sa neugodnim simptomima. Kratkoročno izbjegavanje može donijeti olakšanje, ali dugoročno može suziti svakodnevni život i održavati strah.
Koji su simptomi napada panike?
Napad panike je nagao i intenzivan talas straha ili nelagode koji se može javiti i bez očigledne spoljašnje opasnosti. Simptomi često uključuju ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, kratkoću daha, stezanje ili bol u grudima, vrtoglavicu, trnjenje, mučninu, osjećaj nestvarnosti i snažan strah da će osoba izgubiti kontrolu ili da se dešava ozbiljan zdravstveni problem.
Kolokvijalni izrazi poput anksiozni napad ili napad anksioznosti često se koriste za veoma pojačanu anksioznost, ali ne predstavljaju poseban dijagnostički naziv. Važno je opisati šta se konkretno dešava, koliko brzo simptomi nastaju, koliko traju, šta im prethodi i da li se poslije javlja strah od novog napada.
Kako izgleda napad panike?
Napad panike obično počinje naglo i simptomi mogu brzo postati vrlo intenzivni. Osoba može imati osjećaj da ne može udahnuti dovoljno vazduha, da će se onesvijestiti ili da gubi kontrolu. Često se pojavljuju palpitacije, znojenje, drhtanje i bol ili nelagoda u grudima, zbog čega napad može ličiti na hitno tjelesno stanje.
Jedan napad panike nije isto što i panični poremećaj. O paničnom poremećaju se razmišlja kada se napadi ponavljaju i kada se između napada razvije trajna zabrinutost zbog novog napada ili značajno izbjegavanje situacija. Takvu procjenu radi stručnjak, a ne samoprocjenski test ili broj simptoma.
Koliko traje napad panike?
Napad panike obično brzo dostiže vrhunac, često oko deset minuta, a mnogi napadi traju približno pet do dvadeset minuta. To nije pravilo za samodijagnozu. Ako simptomi traju duže, neuobičajeni su, javljaju se prvi put sa izraženim tjelesnim tegobama ili postoji bilo koji alarmni znak, potrebno je potražiti ljekarsku procjenu.
Šta raditi tokom napada panike?
Ako prepoznajete obrazac ranijih napada panike i nema alarmnih znakova, cilj je smanjiti dodatno ubrzavanje disanja i vratiti pažnju na sadašnji trenutak. Ove tehnike mogu pomoći da prebrodite talas simptoma, ali nisu zamjena za hitnu procjenu kada postoje bol u grudima, teško gušenje, nesvjestica ili drugi znakovi zbog kojih niste sigurni šta se dešava.
Sporo disanje uz duži izdah
Pokušajte usporiti disanje kroz nos i napraviti mirniji, nešto duži izdah. Nije potrebno prisilno duboko disati niti zadržavati dah. Fokus je na mirnijem ritmu i smanjenju ubrzanog disanja koje može pojačati vrtoglavicu, trnjenje i osjećaj nedostatka vazduha. Ako simptomi ne liče na vaše ranije napade ili postoji sumnja na tjelesni problem, potražite medicinsku pomoć.
Uzemljenje 5-4-3-2-1
Tehnika uzemljenja 5-4-3-2-1 usmjerava pažnju sa unutrašnjeg osjećaja opasnosti na okolinu. Možete imenovati pet stvari koje vidite, četiri koje možete dodirnuti, tri koje čujete, dvije koje možete namirisati i jednu koju možete okusiti ili zamisliti kao poznat ukus. Cilj nije da na silu uklonite strah, nego da pažnju vratite na konkretne, sadašnje senzacije.
Kada ne treba ostati kod kuće?
Ne ostajte kod kuće pokušavajući da sami procijenite uzrok ako su simptomi prvi put veoma jaki, ako imate bol ili pritisak u grudima koji se širi, teško gušenje, nesvjesticu ili drugi znak koji može upućivati na hitno stanje. Napad panike i srčani problem mogu imati preklapajuće simptome i ne mogu se pouzdano razlikovati bez pregleda.
Kada odmah potražiti hitnu pomoć?
Odmah pozovite hitnu pomoć 124 ako imate:
- bol ili pritisak u prsima koji se širi u ruku, vilicu ili leđa
- teško gušenje
- nesvjesticu
- prvi put u životu jake tjelesne simptome za koje ne znate uzrok
- misli o samopovređivanju ili samoubistvu
Napad panike i srčani problem ne mogu se pouzdano razlikovati bez pregleda. Ako postoji dilema, postupajte kao kod hitnog stanja. Mi ne pružamo hitne intervencije.
Koja je razlika između anksioznosti, napada panike i depresije?
Anksioznost, napad panike i depresija mogu imati preklapajuće simptome, ali nisu isto. Anksioznost je često obilježena brigom, napetošću i očekivanjem opasnosti. Napad panike je nagao talas intenzivnih simptoma. Depresija se češće povezuje sa dugotrajnim padom raspoloženja, gubitkom interesa i energije. Procjena je važna jer se ova stanja mogu javiti i zajedno.
| Osnova | Napad panike | Anksioznost | Depresija |
|---|---|---|---|
| Početak | Naglo, kao intenzivan talas simptoma | Može rasti postepeno ili biti stalna napetost i briga | Često postepeno kroz promjene raspoloženja, interesa i energije |
| Trajanje | Najintenzivniji talas je obično kraći, mnogi napadi 5-20 minuta | Može trajati satima, danima ili biti hronična | Simptomi traju duže i zahtijevaju procjenu kada remete funkcionisanje |
| Tipični tjelesni simptomi | Lupanje srca, gušenje, znojenje, drhtanje, vrtoglavica, bol u grudima | Napetost, palpitacije, probavne tegobe, nesanica, umor | Umor, promjene sna ili apetita i usporenost ili nemir mogu biti prisutni |
| Uobičajena pomoć | Sigurnost, sporo disanje, uzemljenje i stručna pomoć kod ponavljanja | Procjena okidača, psihoterapija, navike i po potrebi medicinski tretman | Psihijatrijska ili psihološka procjena i individualni plan |
| Pregled kod ljekara | Prvi jak napad, ponavljanje, izbjegavanje ili bilo koji hitni znak | Teško se kontroliše, traje i remeti svakodnevni život | Pad raspoloženja ili gubitak interesa traju, funkcionisanje pada ili postoje misli o samopovređivanju |
Šta uzrokuje anksioznost?
Anksioznost najčešće nema jedan jedini uzrok. Može nastati kroz kombinaciju biološke osjetljivosti, načina na koji osoba doživljava i tumači stres, ranijih iskustava, životnih događaja, zdravstvenog stanja i trenutnog opterećenja. Kod nekih ljudi simptomi se javljaju nakon jasnog stresora, dok kod drugih nema jednog događaja koji može objasniti početak.
Biološki, psihološki i životni faktori
Porodična sklonost, individualna osjetljivost na stres, način suočavanja sa neizvjesnošću, hronično opterećenje, gubitak, konflikt, zdravstveni problemi i dugotrajna neispavanost mogu doprinijeti simptomima. Važno je izbjeći pojednostavljenje da je anksioznost samo stvar volje ili samo posljedica jednog događaja. Procjena traži širu sliku i vrijeme da se razumije obrazac simptoma.
Kofein, lijekovi i tjelesna stanja koja mogu pojačati simptome
Velike količine kofeina i drugi stimulansi mogu pojačati nemir, drhtanje, ubrzan puls i probleme sa snom. Pojedini lijekovi mogu imati nuspojave koje liče na anksioznost, a neka tjelesna stanja mogu izazvati palpitacije, znojenje ili vrtoglavicu. Zbog toga nemojte samostalno prekidati ili mijenjati terapiju. Ljekar procjenjuje da li je potrebna dodatna obrada.
Koje vrste anksioznih poremećaja postoje?
Anksiozni poremećaji nisu jedna jedinstvena slika. Mogu se razlikovati po tome šta pokreće strah, koliko je briga široka, da li postoje napadi panike i koje situacije osoba počinje izbjegavati. Tačna procjena je važna jer slični simptomi mogu pripadati različitim obrascima, a mogu se preklapati i sa depresijom ili tjelesnim tegobama.
Generalizovani anksiozni poremećaj
Kod generalizovanog anksioznog poremećaja briga je široka, uporna i teško ju je kontrolisati. Može se odnositi na posao, porodicu, zdravlje, finansije i svakodnevne situacije. Često je prate napetost, umor, razdražljivost, problemi sa koncentracijom i spavanjem. Dijagnoza se ne postavlja samo zato što osoba mnogo brine, već na osnovu cjelovite kliničke procjene.
Socijalna anksioznost
Socijalna anksioznost uključuje izražen strah od procjene, kritike ili neprijatnosti u situacijama u kojima je osoba izložena drugim ljudima. To može biti razgovor, sastanak, jelo pred drugima, javni nastup ili druga društvena situacija. Kada strah dovodi do značajnog izbjegavanja i ograničava svakodnevni život, korisna je stručna procjena i plan rada.
Panični poremećaj i agorafobija
Panični poremećaj podrazumijeva ponavljane napade panike i trajnu zabrinutost zbog novih napada ili njihovih posljedica. Agorafobija uključuje strah od situacija u kojima osoba misli da bi bijeg ili pomoć mogli biti otežani. Jedan izolovan napad panike ne znači automatski panični poremećaj, pa je važno procijeniti obrazac kroz vrijeme.
Koje tjelesne bolesti mogu ličiti na anksioznost?
Palpitacije, drhtanje, znojenje, vrtoglavica, umor, nesanica i nelagoda u grudima mogu se javiti kod anksioznosti, ali i kod tjelesnih stanja. Ljekar procjenjuje simptome, tok, ranije bolesti, terapiju i nalaze kako bi odlučio da li je potrebna dodatna obrada. Cilj nije tražiti svaki mogući uzrok, nego prepoznati kada postoji razlog za somatsku procjenu.
| Mogući uzrok | Simptomi koji se mogu preklapati | Procjena i dalji koraci |
|---|---|---|
| Hipertireoza | Lupanje srca, znojenje, nervoza, tremor | Prema simptomima može biti relevantan Kabinet za štitnu žlijezdu. |
| Aritmije | Palpitacije, vrtoglavica, nelagoda u grudima | Kod palpitacija i drugih srčanih simptoma može biti relevantna kardiologija. Kod alarmnih znakova postupati hitno. |
| Anemija | Umor, ubrzan rad srca, vrtoglavica | Ljekarska procjena i odgovarajuće laboratorijske analize po indikaciji |
| Nuspojave lijekova | Nemir, palpitacije, nesanica | Ne mijenjati terapiju samostalno, razgovarati sa ljekarom |
| Kofein i stimulansi | Ubrzan puls, drhtanje, nemir | Procijeniti unos i simptome, bez pretpostavke da je to jedini uzrok |
Ako dominiraju vrtoglavica, neuobičajene glavobolje, slabost ili drugi simptomi koji zahtijevaju neurološku diferencijaciju, ljekar može procijeniti potrebu za pregledom u ambulanti neurologije. Odluka zavisi od simptoma i kliničke slike, a ne od pretpostavke da je svaki neobičan osjećaj neurološki ili psihički problem.
Kako se liječi anksioznost i napad panike?
Liječenje zavisi od vrste simptoma, njihove jačine, trajanja, funkcionalnog uticaja i drugih zdravstvenih okolnosti. Najčešći pristupi uključuju psihoterapiju, promjene navika koje podržavaju oporavak i, kada je medicinski opravdano, lijekove koje procjenjuje i propisuje psihijatar. Plan se prilagođava osobi i može se mijenjati kroz praćenje.
Psihoterapija
Psihoterapija pomaže da razumijete obrazac brige, straha, izbjegavanja i reakcija tijela, te da razvijete načine za drugačiji odgovor na simptome. Kognitivno-bihejvioralna terapija, KBT, jedan je od dobro istraženih pristupa za anksiozne poremećaje i panični poremećaj. Terapijski rad nije samo razgovor o simptomima, već strukturisan proces koji se prilagođava konkretnim potrebama.
Lijekovi za anksioznost
Lijekovi mogu biti jedna od opcija kada psihijatar procijeni da su potrebni, samostalno ili uz psihoterapiju. Izbor zavisi od simptoma, drugih bolesti, postojeće terapije i individualnog rizika. Ne treba samostalno uvoditi, prekidati, smanjivati ili mijenjati propisanu terapiju. O eventualnim koristima, rizicima i praćenju razgovara se sa psihijatrom.
Šta pomaže dugoročno?
Redovan san, kretanje, stabilnija dnevna rutina, umjeren unos kofeina i postepeno vraćanje aktivnostima koje ste počeli izbjegavati mogu podržati oporavak. Ove navike nisu zamjena za stručni tretman kada je on potreban. Kod dugotrajnijih ili izraženih simptoma važno je raditi na uzrocima i obrascima koji održavaju anksioznost, a ne samo na trenutnom smirivanju simptoma.
Kada ići psihijatru, a kada psihologu?
Psihijatar i psiholog imaju različite, ali komplementarne uloge. Psihijatar je ljekar koji radi medicinsku procjenu, postavlja dijagnozu i, kada je potrebno, može uključiti farmakološko liječenje. Psiholog se bavi psihološkom procjenom, savjetovanjem i psihoterapijskim radom u skladu sa kvalifikacijama. U mnogim situacijama saradnja je korisnija od traženja jednog univerzalnog prvog koraka.
Kada je psihijatar pravi prvi korak?
Psihijatar može biti dobar prvi korak kada su simptomi vrlo jaki, traju duže, značajno remete funkcionisanje, kada postoji dijagnostička nejasnoća ili kada treba procijeniti da li su lijekovi dio mogućeg plana. Psihijatrijska procjena je posebno važna ako postoje teški poremećaji sna, izraženo izbjegavanje, ponavljani napadi panike, drugi psihički simptomi ili složena postojeća terapija. Pregled možete zakazati u ambulanti psihijatrije.
Kada psiholog može biti pravi prvi korak?
Psiholog može biti odgovarajući prvi korak kada želite psihološku procjenu, savjetovanje, psihoterapiju ili rad na obrascima brige, izbjegavanja, straha i suočavanja sa stresom. Ako se tokom procjene pokaže da je potrebna i medicinska procjena, uključuje se psihijatar. Isto tako, psihijatar može preporučiti psihološki i psihoterapijski rad kao dio šireg plana. Pregled možete zakazati u psihološkoj ambulanti.
Kada psihijatar i psiholog rade zajedno?
Saradnja može biti korisna kada osoba ima jake ili složene simptome, kada se kombinuju psihoterapijski i medicinski pristup ili kada je potrebno pratiti funkcionisanje kroz duži period. U Prima MEDICA psihijatrija i psihologija dostupne su u istoj ustanovi, što omogućava koordinaciju kada je ona opravdana konkretnim potrebama pacijenta.
Kako izgleda prvi pregled kod psihijatra?
Prvi psihijatrijski pregled u Prima MEDICA odvija se kroz povjerljiv razgovor. Psihijatar pita o simptomima, njihovom početku i trajanju, ranijem liječenju, tjelesnom zdravlju, lijekovima koje koristite, snu, stresu, funkcionisanju i drugim informacijama važnim za procjenu. Cilj nije da vas procijeni na osnovu jednog simptoma, nego da razumije cjelinu problema i predloži dalje korake.
Šta ponijeti na prvi pregled?
Ponesite raniju medicinsku dokumentaciju ako je imate, spisak lijekova koje trenutno uzimate i relevantne nalaze. Korisno je unaprijed zapisati glavne simptome, kada su počeli, šta ih pogoršava ili smanjuje i kako utiču na vaš svakodnevni život. Ne morate znati medicinski naziv problema prije dolaska. Upravo je stručna procjena namijenjena razjašnjavanju simptoma.
Koliko traje i šta se pita?
Prvi psihijatrijski pregled u Prima MEDICA traje najmanje pola sata, a uobičajeno oko četrdeset minuta. Razgovor je povjerljiv. Pitanja se odnose na simptome, ranije bolesti i liječenje, spavanje, raspoloženje, stres, funkcionisanje, porodični i životni kontekst, kao i druge podatke koji mogu pomoći da se napravi individualna procjena.
Gdje potražiti pomoć za anksioznost u Banjoj Luci?
U Prima MEDICA u Banjoj Luci možete potražiti psihijatrijsku ili psihološku podršku, zavisno od simptoma i potreba. Naš psihijatrijski tim u ambulanti psihijatrije radi medicinsku procjenu i ambulantno praćenje, dok psihološka ambulanta pruža psihološku procjenu, savjetovanje i psihoterapijski rad. Kada je korisno, ove dvije oblasti mogu se povezati u istom planu podrške.
Ako niste sigurni kome da se prvo javite, opišite glavne simptome prilikom zakazivanja. Ako postoje alarmni tjelesni simptomi ili hitan rizik, ne čeka se redovni ambulantni termin, nego se odmah poziva 124.
Psihijatrija i Psihologija u Prima MEDICA
Prima MEDICA se nalazi u Duška Koščice 33, Banja Luka. Ambulante psihijatrije i psihologije rade u okviru multispecijalističkog centra, pa se prema potrebi mogu uključiti i druge medicinske procjene. Informacije i termin možete dobiti na 066 788 000 ili 065 181 811.
Kako zakazati pregled u Prima MEDICA?
Za informacije i zakazivanje pregleda pozovite 066 788 000 ili 065 181 811. Možete koristiti i online zakazivanje termina. Prima MEDICA se nalazi na adresi Duška Koščice 33, Banja Luka. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka 08:00-20:00, a subotom 08:00-14:00.
Najčešća pitanja o anksioznosti i napadu panike
Šta je anksioznost?
Anksioznost je stanje pojačane brige, napetosti ili straha koje može biti normalna reakcija na stres. Problem postaje kada je veoma jaka, teško se kontroliše, traje duže ili remeti san, posao, odnose i svakodnevne obaveze. Dijagnoza se ne postavlja samo prema simptomima, već kroz stručnu procjenu i po potrebi medicinsku obradu.
Koji su najčešći simptomi anksioznosti?
Simptomi mogu biti psihički, fizički i ponašajni. Česti su stalna briga, strah, razdražljivost, napetost, teškoće koncentracije i sna, palpitacije, znojenje, drhtanje, vrtoglavica, ubrzano disanje i probavne tegobe. Neki ljudi počinju izbjegavati situacije koje povezuju sa simptomima. Sam skup simptoma nije dovoljan da se postavi dijagnoza.
Šta je napad panike?
Napad panike je nagli talas intenzivnog straha ili nelagode sa snažnim tjelesnim simptomima, kao što su lupanje srca, znojenje, drhtanje, gušenje, vrtoglavica ili bol u grudima. Može se javiti i bez očigledne spoljašnje opasnosti. Jedan napad panike nije isto što i panični poremećaj, koji zahtijeva širu stručnu procjenu.
Koliko traje napad panike?
Napad panike obično brzo dostiže vrhunac, često oko deset minuta, a mnogi napadi traju približno pet do dvadeset minuta. To nije kriterij za samodijagnozu. Ako je napad prvi, simptomi su neuobičajeni, traju duže ili uključuju alarmne znakove poput teškog gušenja, nesvjestice ili širenja bola u grudima, potrebna je ljekarska procjena.
Kako razlikovati napad panike od infarkta?
Napad panike i srčani problem ne mogu se pouzdano razlikovati bez pregleda jer se simptomi mogu preklapati. Bol ili pritisak u prsima koji se širi u ruku, vilicu ili leđa, teško gušenje, nesvjestica ili prvi izrazito jaki tjelesni simptomi zahtijevaju hitnu procjenu. Ako postoji dilema, pozovite 124.
Šta mogu uraditi tokom napada panike?
Ako nema alarmnih znakova i prepoznajete obrazac ranijih napada, pokušajte usporiti disanje kroz nos uz nešto duži izdah. Nemojte zadržavati dah niti prisilno duboko disati. Možete koristiti uzemljenje 5-4-3-2-1 i usmjeriti pažnju na okolinu. Ako simptomi nisu tipični za vas ili postoji sumnja na hitno stanje, tražite medicinsku pomoć.
Kada anksioznost zahtijeva pregled?
Pregled je koristan kada je anksioznost jaka, dugotrajna, teško se kontroliše ili počinje remetiti san, posao, učenje, odnose i svakodnevne aktivnosti. Stručnu procjenu treba razmotriti i kada izbjegavate sve više situacija ili se napadi panike ponavljaju. Ako dominiraju novi ili jaki tjelesni simptomi, može biti potrebna i somatska medicinska procjena.
Psihijatar ili psiholog – kome da se javim?
Psihijatar je ljekar koji radi medicinsku procjenu, postavlja dijagnozu i po potrebi može uključiti lijekove u plan. Psiholog se bavi psihološkom procjenom, savjetovanjem i psihoterapijskim radom u skladu sa kvalifikacijama. Ako niste sigurni kome da se prvo javite, izbor može zavisiti od jačine simptoma, potrebe za medicinskom procjenom i željenog oblika podrške.
Kako izgleda prvi pregled kod psihijatra?
Prvi psihijatrijski pregled u Prima MEDICA odvija se kroz povjerljiv razgovor i traje najmanje pola sata, a uobičajeno oko četrdeset minuta. Razgovara se o simptomima, njihovom trajanju, snu, stresu, funkcionisanju, ranijem liječenju i tjelesnom zdravlju. Ponesite raniju dokumentaciju, relevantne nalaze i spisak lijekova koje trenutno uzimate.
Kako se liječi anksioznost?
Liječenje se prilagođava vrsti i jačini simptoma, trajanju, funkcionalnom uticaju i drugim zdravstvenim okolnostima. Psihoterapija, uključujući KBT kao jedan od dobro istraženih pristupa, može biti važan dio tretmana. Kada je potrebno, psihijatar može procijeniti i propisati lijekove. Ne treba samostalno uvoditi, prekidati ili mijenjati postojeću terapiju.
Da li anksioznost može imati fizičke simptome?
Da. Anksioznost može biti praćena lupanjima srca, ubrzanim disanjem, znojenjem, drhtanjem, vrtoglavicom, napetošću mišića, probavnim tegobama i umorom. Međutim, slične simptome mogu izazvati i tjelesna stanja, poput aritmija, poremećaja štitne žlijezde ili anemije. Zato se prema simptomima i kliničkom kontekstu radi odgovarajuća medicinska procjena.
Gdje mogu zakazati pregled zbog anksioznosti u Banjoj Luci?
Pregled zbog anksioznosti ili napada panike možete zakazati u Prima MEDICA na adresi Duška Koščice 33, Banja Luka. Za informacije i termin pozovite 066 788 000 ili 065 181 811, ili koristite online zakazivanje. Dostupne su ambulanta psihijatrije i psihološka ambulanta, a izbor prvog koraka zavisi od vaših simptoma i potreba.
dr Dragana Kalabić
specijalista psihijatrije
