Rak štitne žlijezde - Simptomi, uzroci i rana dijagnostika
Rak štitne žlijezde je dijagnoza koja kod većine ljudi izaziva strah, ali istovremeno spada u tumore sa relativno dobrom prognozom, naročito kada se otkrije na vrijeme.
Štitna žlijezda je mala, leptirasta žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata. Učestvuje u regulaciji metabolizma, srčane frekvencije, krvnog pritiska i tjelesne temperature, pa poremećaji u njenom radu utiču na gotovo cijeli organizam.
U Prima MEDICA Banja Luka, u sklopu Kabineta za štitnu žlijezdu, dostupni su specijalistički pregledi, ultrazvuk, laboratorijske analize i punkcija (FNA) čvorova štitne žlijezde, uz tim specijalista nuklearne medicine i endokrinologa. To omogućava da se sumnjive promjene pravovremeno otkriju i dalje vode na odgovarajući način.
Šta je rak štitne žlijezde?
Rak štitne žlijezde je maligni tumor koji nastaje kada se ćelije unutar žlijezde počnu nekontrolisano dijeliti i gube normalnu kontrolu rasta. Te ćelije mogu formirati čvor u štitnoj žlijezdi, a u određenim slučajevima se mogu proširiti i na obližnje limfne čvorove ili druge organe.
Iako čini mali procenat svih malignih bolesti, rak ili tumor štitne žlijezde je najčešći malignitet endokrinog sistema, a njegova učestalost u svijetu posljednjih decenija postepeno raste.
Važno je naglasiti:
- mnogi tumori štitne žlijezde rastu sporo,
- karcinom štitne žlijezde često se otkrije slučajno (npr. na ultrazvuku urađenom iz drugog razloga),
- prognoza često zavisi od tipa tumora i stadijuma u kojem je otkriven.
Tumor štitne žlijezde – vrste
Ljekari razlikuju više tipova raka štitaste žlijezde, a najčešće se spominju četiri glavne grupe:
Papilarni karcinom štitne žlijezde
- Najčešći tip raka štitnjače.
- Obično raste sporo i često se javlja kod mlađih i sredovječnih osoba, češće kod žena.
- Često se širi u obližnje limfne čvorove na vratu, ali i tada može imati dobru prognozu uz adekvatno liječenje.
Folikularni karcinom štitne žlijezde
- Drugi po učestalosti.
- Takođe obično raste sporije, ali je skloniji širenju u organe poput kostiju i pluća nego u limfne čvorove.
Medularni karcinom štitaste žlijezde
- Nastaje iz specifičnih ćelija štitne žlijezde (C-ćelije) koje proizvode hormon kalcitonin.
- Ovaj rak štitnjače može biti nasljedan, u sklopu određenih genetskih sindroma, pa se ponekad preporučuje genetsko testiranje članova porodice.
Anaplastični karcinom štitnjače
- Rijetak, ali veoma agresivan tip raka štitne žlijezde.
- Brzo raste i često se dijagnostikuje u poodmaklom stadijumu.
Za svakog pacijenta je važno da tačan tip tumora utvrdi patolog na osnovu uzorka tkiva – tek tada ljekarski tim može precizno planirati terapiju.
Ko obolijeva – faktori rizika za rak štitne žlijezde
Tačan uzrok raka štitne žlijezde u većini slučajeva nije poznat, ali su poznati neki faktori koji mogu povećati rizik:
- Pol: tumor štitne žlijezde se češće dijagnostikuje kod žena nego kod muškaraca.
- Dob: određeni tipovi tumora češći su u mlađoj i srednjoj životnoj dobi, dok se drugi javljaju u kasnijim decenijama života.
- Izlaganje zračenju: naročito u djetinjstvu (npr. radioterapija glave i vrata, ozbiljne nuklearne nesreće).
- Porodična i genetska predispozicija: nasljedni sindromi (npr. kod medularnog karcinoma štitnjače), kao i prisustvo raka štitne žlijezde u bliskoj porodici, mogu povećati rizik
- Postojeći čvorovi i druge bolesti štitne žlijezde: prisustvo nodusa, autoimune bolesti, nedostatak joda – u određenim okolnostima mogu biti dio rizik-profila.
Važno je naglasiti:
Imati faktor rizika ne znači da ćete sigurno oboljeti, a mnogi ljudi kod kojih se otkrije tumor štitne žlijezde nemaju nijedan jasno prepoznatljiv faktor rizika.
Rak štitnjače – simptomi
U ranim stadijumima rak štitaste žlijezde često ne izaziva nikakve smetnje i može se otkriti slučajno, npr. pri ultrazvučnom pregledu vrata.
Kako tumor štitnjače raste, mogu se javiti sljedeći simptomi:
- kvržica ili otok na vratu (najčešće bezbolan),
- osjećaj pritiska u vratu,
- otežano gutanje ili osjećaj „knedle u grlu“,
- promuklost ili promjene glasa koje traju duže od uobičajenog,
- otežano disanje ili osjećaj stezanja,
- uvećani limfni čvorovi na vratu.
Znakovi poremećenog rada štitne žlijezde (umor, promjene težine, ubrzan ili usporen puls, osjetljivost na hladnoću ili toplotu) nisu specifični za rak štitne žlijezde, već mogu ukazivati na brojne druge poremećaje štitne žlijezde.
Zato je važno da svaki novi ili neobjašnjivi simptom u vratu bude procijenjen od strane ljekara.
Karcinom štitnjače – Kada treba da se javite ljekaru?
Ne mora svaka kvržica na štitnoj žlijezdi da znači rak – čvorovi u štitnjači su česti i većinom benigni. Ipak, određeni znaci zahtijevaju bržu procjenu:
- primijetili ste novu kvržicu ili otok na vratu koji ne prolazi;
- postojeći čvor u štitnjači je počeo da raste;
- imate promuklost koja traje duže od nekoliko sedmica bez jasnog objašnjenja;
- osjećate otežano gutanje, pritisak ili „gušenje“ u vratu;
- u porodici postoji istorija raka štitne žlijezde ili nasljednih sindroma povezanih s tim;
- već imate dijagnostikovane čvorove, a ljekar vam je preporučio redovno praćenje.
U tim situacijama, u Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA moguće je obaviti ultrazvuk štitne žlijezde, laboratorijske analize i, po potrebi, punkciju sumnjive promjene, kako bi se dobio što precizniji odgovor.
Kako se dijagnostikuje karcinom štitaste žlijezde?
Dijagnostika raka štitne žlijezde obično se zasniva na kombinaciji:
Razgovor i klinički pregled
Ljekar će se raspitati o:
- simptomima,
- trajanju tegoba,
- porodičnoj istoriji,
- ranijem izlaganju zračenju,
- postojećim bolestima štitne žlijezde.
Zatim slijedi pregled vrata i palpacija štitne žlijezde.
Laboratorijske analize
Analize hormona štitne žlijezde i eventualno drugih parametara pomažu u procjeni rada žlijezde i prate dalji tok liječenja:
- TSH, fT4, fT3,
- antitijela na štitnu žlijezdu (npr. anti-TPO, anti-Tg),
- u odabranim slučajevima i specifični markeri poput kalcitonina (kod sumnje na medularni karcinom štitaste žlijezde) ili tireoglobulina kod praćenja pacijenata nakon operacije.
U Prima MEDICA, ove analize se mogu uraditi u okviru iste ustanove, što olakšava cijeli proces.
Ultrazvuk štitne žlijezde
Ultrazvuk je osnovna slikovna metoda za procjenu strukture štitne žlijezde:
- prikazuje veličinu žlijezde,
- broj i izgled čvorova,
- prisustvo cista, kalcifikacija i drugih promjena,
- može uočiti promjene koje se ne mogu napipati rukom.
Određene karakteristike na ultrazvuku mogu biti „sumnjive“ i tada ljekar preporučuje dodatnu obradu – najčešće punkciju.
Punkcija štitne žlijezde (FNA)
Punkcija štitne žlijezde tankom iglom (FNA – fine needle aspiration) predstavlja ključnu metodu u razlikovanju benignih i malignih čvorova:
- pod kontrolom ultrazvuka, tanka igla se uvodi u sumnjivu promjenu;
- uzima se uzorak ćelija koji se zatim šalje na citološku analizu;
- procedura obično traje 10–15 minuta i ne zahtijeva posebnu pripremu.
Na osnovu citološkog nalaza, ljekarski tim procjenjuje:
- da li je promjena vjerovatno benigna,
- da li postoji sumnja na malignitet,
- da li je potrebno dalje hirurško liječenje ili drugo praćenje.
U Prima MEDICA Kabinetu za štitnu žlijezdu, indikaciju za punkciju postavljaju specijalisti u saradnji s endokrinologom, a sama procedura se izvodi pod kontrolom ultrazvuka, u dogovoru sa pacijentom.
Dodatne pretrage
U pojedinim slučajevima, za planiranje liječenja i procjenu proširenosti bolesti rade se:
- scintigrafija štitne žlijezde,
- CT ili MR vrata i grudnog koša,
- specifična genetska testiranja kod sumnje na nasljedne oblike medularnog karcinoma štitaste žlijezde.
O izboru ovih pretraga odlučuje ljekar na osnovu konkretnog slučaja.
Liječenje raka štitne žlijezde – osnovni principi
Plan liječenja raka štitne žlijezde je individualan i zavisi od:
- tipa tumora,
- stadijuma bolesti,
- opšteg zdravstvenog stanja pacijenta,
- prisustva drugih bolesti
Najčešće korištene metode (visok nivo, bez detaljnog „propisivanja“ terapije) su:
- Hirurško liječenje (operacija štitne žlijezde) – djelimično ili potpuno uklanjanje žlijezde, sa ili bez odstranjivanja limfnih čvorova;
- Terapija radioaktivnim jodom – posebno kod određenih diferenciranih karcinoma štitnjače;
- Hormonska terapija – nadoknada hormona štitne žlijezde nakon operacije, uz istovremenu supresiju TSH-a;
- Radioterapija, sistemske terapije i ciljane (targeted) terapije – u određenim slučajevima, koje procjenjuje onkološki tim.
O svemu ovome odlučuje multidisciplinarni tim (endokrinolog, hirurg, onkolog, specijalista nuklearne medicine), a ne pojedinac niti pacijent sam.
Prognoza i život sa tumorom štitne žlijezde
Dobra vijest je da mnogi oblici tumora štitne žlijezde imaju vrlo povoljnu prognozu, naročito papilarni i folikularni karcinom štitnjače, gdje stope preživljenja u ranim stadijumima dostižu i preko 95% u petogodišnjem periodu.
Agresivniji oblici, poput anaplastičnog karcinoma štitaste žlijezde, zahtijevaju intenzivnije liječenje i pažljivo praćenje, ali su rijetki u odnosu na diferencirane tumore.
Za većinu pacijenata, tumor štitne žlijezde je stanje koje se može dugo i kvalitetno kontrolisati, uz redovne kontrole, adekvatnu terapiju i dobru saradnju sa ljekarima.
Kabinet za štitnu žlijezdu Prima MEDICA – za ranu dijagnostiku i praćenje
U Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA u Banjoj Luci ordiniraju:
- prim. dr Dragi Stanimirović, specijalista nuklearne medicine
- dr Nataša Stevandić, specijalista nuklearne medicine
Kabinet blisko sarađuje sa:
- ambulantom endokrinologije,
- laboratorijom Prima MEDICA,
- drugim specijalističkim ambulantama u istoj ustanovi.
Na jednom mjestu možete:
- obaviti specijalistički pregled štitne žlijezde,
- uraditi ultrazvuk štitnjače,
- dobiti indikaciju za punkciju čvora i organizaciju procedure,
- uraditi laboratorijske analize hormona i antitijela,
- dobiti plan daljeg praćenja u dogovoru sa endokrinologom i drugim specijalistima.
Cilj ovakvog pristupa je da se sumnjive promjene otkriju što ranije, a da pacijent dobije jasan, strukturisan plan narednih koraka.
Kako zakazati pregled štitne žlijezde u Prima MEDICA?
Pregled u Kabinetu za štitnu žlijezdu možete zakazati:
- telefonom: 066 788 000 ili +387 51 265 000 ili 065 181 811
- adresa: Duška Koščice 33, 78000 Banja Luka
- radno vrijeme: pon–pet 08:00–20:00, subota 08:00–14:00
- kontakt forma
Osoblje Prima MEDICA pomoći će vam da odaberete termin i objasniti koje nalaze je poželjno ponijeti na pregled.
Česta pitanja (FAQ) o raku štitne žlijezde
- Da li svaki čvor u štitnoj žlijezdi znači rak?
Ne. Većina čvorova štitne žlijezde je benigna, ali sumnjivi čvorovi zahtijevaju ultrazvučnu procjenu i često punkciju kako bi se utvrdila priroda promjene. - Može li tumor štitne žlijezde postojati bez simptoma?
Da. U ranoj fazi često ne daje jasne simptome i ponekad se otkrije slučajno, npr. na ultrazvuku. Zbog toga se promjene na štitnjači ne smiju ignorisati. - Ako imam porodičnu istoriju raka štitne žlijezde, da li ću sigurno oboljeti?
Ne. Porodična predispozicija povećava rizik, ali ne znači da će se bolest sigurno razviti. U takvim slučajevima je posebno važno redovno kontrolisati štitnu žlijezdu i o riziku razgovarati sa ljekarom. - Da li je punkcija štitne žlijezde bolna?
Punkcija se radi tankom iglom, pod kontrolom ultrazvuka. Većina pacijenata opisuje je kao kratak nelagodan, ali podnošljiv osjećaj. Procedura traje svega nekoliko minuta i ne zahtijeva posebnu pripremu. - Može li se rak štitne žlijezde izliječiti?
Mnogi oblici raka štitne žlijezde, posebno papilarni i folikularni, uz pravovremeno otkrivanje i adekvatno liječenje imaju vrlo povoljnu prognozu. Očekivanja i plan liječenja se uvijek definišu individualno, nakon kompletne obrade.
Kada je pravo vrijeme za pregled štitne žlijezde?
Ako ste primijetili kvržicu na vratu, imate postojeće čvorove štitne žlijezde, u porodici postoji istorija raka štitnjače ili jednostavno želite da provjerite zdravlje svoje štitne žlijezde – nemojte odgađati.
Pozovite +387 66 788 000 ili +387 51 265 000 i zakažite pregled u Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA u Banjoj Luci. Tim specijalista nuklearne medicine, endokrinologa i drugih ljekara pomoći će vam da dobijete jasne informacije i plan daljeg praćenja.
Medicinska napomena
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled ljekara, postavljanje dijagnoze ili preporuku terapije. Za procjenu vašeg zdravstvenog stanja, tumačenje nalaza i plan liječenja, neophodno je da se obratite doktoru specijalisti (endokrinologu, specijalisti nuklearne medicine, onkologu ili drugom nadležnom ljekaru).
prim. dr Dragi Stanimirović
specijalista nuklearne medicine
Zakažite pregled
Duška Koščice 33
78000 Banja Luka
