Hipotireoza – simptomi, uzroci i liječenje
Štitna žlijezda je mala, leptirasta žlijezda smještena na prednjoj strani vrata i ima veoma važnu ulogu u našem tijelu – luči hormone koji utiču na skoro sve procese u organizmu: metabolizam, temperaturu, rad srca, energiju, raspoloženje, pa čak i rad mozga.
Kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, govorimo o hipotireozi ili „slabom radu“ štitne žlijezde. Tada se tjelesne funkcije usporavaju, a simptomi se često razvijaju postepeno i mogu dugo ostati neprepoznati.
Dobra vijest je da se hipotireoza u većini slučajeva može veoma dobro kontrolisati uz odgovarajuću terapiju i redovne kontrole. Ključ je u tome da se na vrijeme posumnja na problem, obave laboratorijske analize i pregledi, te uključi pravilno liječenje.
U Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA u Banjoj Luci, u timu specijalista nuklearne medicine i u saradnji sa ambulantom endokrinologije i laboratorijom, pacijenti mogu dobiti kompletnu obradu štitne žlijezde – od ultrazvuka i laboratorije do plana praćenja i kontrole.
Šta je hipotireoza?
Hipotireoza je stanje u kojem štitna žlijezda ne stvara dovoljnu količinu hormona da bi zadovoljila potrebe organizma. Kao posljedica, metabolizam se usporava, a to se može odraziti na energiju, tjelesnu težinu, probavu, rad srca, raspoloženje i mnoge druge funkcije.
U ranim fazama simptomi hipotireoze mogu biti blagi ili nespecifični – umor, hladnoća, nešto usporeniji rad – pa mnogi ljudi godinama žive s hipotireozom da je nisu svjesni. Tek kada se simptomi pojačaju ili laboratorija pokaže odstupanja, problem dolazi u prvi plan.
Vrste hipotireoze
Ljekari razlikuju nekoliko oblika hipotireoze, u zavisnosti od toga gdje nastaje problem.
Primarna hipotireoza
Primarna hipotireoza je najčešći oblik i nastaje kada je problem direktno u štitnoj žlijezdi – ona ne može da proizvede dovoljno hormona. Uzroci primarne hipotireoze su najčešće:
- autoimuna bolest (npr. Hašimoto tireoiditis),
- posljedica operacije štitne žlijezde,
- posljedica liječenja hipertireoze (radiojod ili dugo trajanje antitireoidne terapije),
- teži nedostatak joda,
- zračenje vrata u sklopu liječenja drugih bolesti.
Sekundarna (centralna) hipotireoza
Kod sekundarne ili centralne hipotireoze, štitna žlijezda može biti strukturno očuvana, ali je problem „iznad nje“ – u hipofizi ili hipotalamusu, strukturama u mozgu koje kontrolišu rad štitne žlijezde putem hormona TSH i TRH.
Ovaj oblik hipotireoze je rjeđi i zahtijeva specifičnu endokrinološku obradu.
Subklinička hipotireoza
Kod subkliničke hipotireoze, laboratorijski nalazi pokazuju blago povišen TSH, dok su nivoi hormona štitne žlijezde (fT4, fT3) i dalje u granicama referentnih vrijednosti. Simptomi mogu biti blagi ili odsutni.
Da li i kada liječiti subkliničku hipotireozu, zavisi od više faktora (vrijednosti TSH, prisustvo antitijela, starost, trudnoća, simptomi) i o tome odlučuje ljekar.
Najčešći uzroci hipotireoze
Uzroci hipotireoze zavise od populacije i regije, ali globalno gledano, najčešći su sljedeći.
Autoimune bolesti – Hašimoto tireoiditis
U mnogim zemljama, najčešći uzrok hipotireoze je Hašimoto tireoiditis, autoimuna bolest kod koje imunološki sistem napada štitnu žlijezdu, dovodeći postepeno do njenog oštećenja i slabljenja funkcije.
Vremenom se štitna žlijezda „troši“ i više ne može da proizvede dovoljnu količinu hormona – nastaje hipotireoza.
Posljedica liječenja hipertireoze
Hipotireoza se može javiti kao posljedica uspješnog liječenja stanja sa pojačanim radom štitne žlijezde (hipertireoza):
- nakon terapije radioaktivnim jodom,
- nakon hirurškog odstranjenja dijela ili cijele štitne žlijezde,
- kao kasni efekat dugotrajnog liječenja antitireoidnim lijekovima.
U tim situacijama očekuje se da će, nakon smirivanja pojačane aktivnosti, štitna žlijezda preći u fazu smanjenog rada, pa su potrebne redovne kontrole i, po potrebi, uvođenje nadomjesne terapije.
Nedostatak joda
Jod je ključni element za sintezu hormona štitne žlijezde. Težak i dugotrajan nedostatak joda može dovesti do uvećanja štitne žlijezde (guša) i razvoja hipotireoze, posebno u oblastima gdje ishrana nije obogaćena jodom.
Ostali uzroci
Rjeđi uzroci hipotireoze su:
- određeni lijekovi,
- bolesti hipofize ili hipotalamusa,
- rijetke genetske bolesti,
- kongenitalna hipotireoza (prisutan slab rad štitne žlijezde od rođenja).
Faktori rizika
Veću vjerovatnoću za razvoj hipotireoze imaju:
- žene (posebno srednje i starije životne dobi),
- osobe sa porodičnom istorijom bolesti štitne žlijezde ili drugih autoimunih bolesti,
- osobe koje su imale operaciju štitne žlijezde ili radiojodnu terapiju,
- oni koji imaju već dijagnostikovanu autoimunu bolest (npr. dijabetes tip 1, celijakija),
- ljudi koji žive u područjima s nedovoljnim unosom joda (globalno važan faktor).
Simptomi hipotireoze – kako prepoznati usporen rad štitne žlijezde?
Kada je nivo hormona štitne žlijezde nizak, procesi u tijelu se usporavaju. Simptomi se mogu razvijati polako i često se prepliću sa simptomima stresa, umora ili „starenja“, zbog čega mnogi pacijenti godinama ne povezuju tegobe sa štitnom žlijezdom.
Najčešći simptomi hipotireoze su:
- stalni umor i iscrpljenost, osjećaj da „nema energije“,
- osjetljivost na hladnoću, često vam je hladno kada drugima nije,
- povećanje tjelesne težine ili poteškoće sa mršavljenjem, iako ne jedete više nego ranije,
- suva koža, lomljivi nokti, pojačano opadanje kose,
- usporen rad srca, niži puls, osjećaj „usporenosti“,
- zatvor i usporena probava,
- pospanost, usporeno razmišljanje, zaboravnost,
- promjene raspoloženja, sklonost depresiji,
- kod žena: obilnije, produžene ili neredovne menstruacije, poteškoće sa začećem,
- oticanje lica, kapaka ili ekstremiteta,
- uvećanje štitne žlijezde (guša) ili osjećaj pritiska u vratu.
Nije neophodno da budu prisutni svi simptomi – neki ljudi imaju tek nekoliko blagih tegoba, drugi izraženu kliničku sliku.
Važno: ovi simptomi nisu specifični samo za hipotireozu, pa je jedini način da se potvrdi ili isključi dijagnoza – laboratorijska analiza i pregled ljekara.
Kako se dijagnostikuje hipotireoza?
Dijagnoza hipotireoze postavlja se na osnovu kombinacije:
- razgovora i kliničkog pregleda,
- laboratorijskih analiza krvnih hormona,
- po potrebi, ultrazvuka štitne žlijezde i drugih pretraga.
Laboratorija – TSH i hormoni štitne žlijezde
Osnovni test za procjenu funkcije štitne žlijezde je mjerenje:
- TSH (tiroidni stimulirajući hormon) – hormon hipofize koji upravlja radom štitne žlijezde,
- slobodnog T4 (fT4), a ponekad i slobodnog T3 (fT3) – hormona koje proizvodi štitna žlijezda.
Kod primarne hipotireoze tipično se nalazi povišen TSH i snižen fT4. Kod subkliničke hipotireoze TSH je povišen, a fT4 još uvijek u granicama.
Ako postoji sumnja na autoimuni uzrok, rade se i antitijela na štitnu žlijezdu (npr. anti-TPO i anti-Tg).
Ultrazvuk štitne žlijezde
Ultrazvuk (UZV) štitne žlijezde daje uvid u:
- veličinu žlijezde,
- strukturu tkiva (da li postoje znaci upale kao kod Hašimota),
- prisustvo čvorova, cista ili drugih promjena.
U Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA, ultrazvučni pregled štitne žlijezde obavljaju iskusni specijalisti nuklearne medicine, uz mogućnost da se na istom mjestu urade i laboratorijske analize i plan kontrola.
Neliječena hipotireoza – moguće komplikacije
Ako se hipotireoza ne prepozna i ne liječi, vremenom može dovesti do različitih komplikacija:
- povišen holesterol i trigliceridi, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti,
- povišen krvni pritisak,
- anemija,
- poremećaji plodnosti i komplikacije u trudnoći,
- pogoršanje depresije i kognitivnih funkcija (pamćenje, koncentracija),
- u ekstremnim, neliječenim slučajevima – rijetko i potencijalno životno ugrožavajuće stanje zvano miksedemska koma.
Redovno praćenje i adekvatno liječenje u najvećem broju slučajeva sprečavaju razvoj ovih komplikacija ili značajno smanjuju njihov rizik.
Liječenje hipotireoze – osnovni principi
Osnovni cilj liječenja hipotireoze je da se:
- nadoknadi nedostatak hormona štitne žlijezde,
- ublaže simptomi,
- spriječe dugoročne komplikacije
Nadomjesna terapija hormonima štitne žlijezde
Standard liječenja je nadomjesna terapija hormonima štitne žlijezde, najčešće u obliku sintetskog hormona T4 (levotiroksin), koji organizam po potrebi pretvara u aktivni T3.
Ključne napomene:
- doza lijeka se određuje individualno (u obzir se uzima starost, tjelesna težina, prisustvo drugih bolesti, laboratorijski nalazi),
- lijek se obično uzima svakog jutra, na prazan želudac, uz razmak od hrane i drugih lijekova – o čemu pacijenta detaljno informiše ljekar,
- potrebno je nekoliko nedjelja da se postigne stabilna koncentracija hormona u krvi, pa se efekat terapije ne osjeća „preko noći“.
Praćenje terapije – kontrole TSH i hormona
Nakon uvođenja ili promjene doze terapije, preporučuje se kontrola TSH (i po potrebi fT4) nakon 6–12 sedmica, jer je toliko vremena obično potrebno da se uspostavi nova ravnoteža.
Kada se postigne stabilna regulacija, kontrole se rade rjeđe (npr. jednom ili nekoliko puta godišnje), u zavisnosti od nalaza i preporuke ljekara.
Važno:
- Ne mijenjati terapiju na svoju ruku – samoinicijativno povećanje ili smanjenje doze može dovesti do ponovnog javljanja simptoma hipotireoze ili čak ulaska u stanje blage hipertireoze.
- O svakoj promjeni (nove tegobe, trudnoća, uvođenje novih lijekova) treba obavijestiti ljekara – ponekad je potrebno prilagoditi dozu.
Ishrana i navike kod hipotireoze – podrška, ali ne zamjena za terapiju
Nijedna dijeta ne može „izliječiti“ hipotireozu, ali zdrava i uravnotežena ishrana može pomoći opštem stanju organizma i podržati terapiju.
Neke opšte smjernice iz savremenih pregleda:
- obezbijediti dovoljno joda u ishrani (najčešće kroz jodiranu so i uobičajenu ishranu; pretjeran unos joda takođe može biti štetan, posebno kod autoimunih bolesti, pa nije preporučljivo nekontrolisano uzimati suplemente s visokim dozama),
- unos selena, vitamina D i vitamina B12 može biti koristan kod dijela pacijenata, ali je najbolje o suplementima razgovarati sa ljekarom,
- favorizovati svježe, minimalno prerađene namirnice – povrće, voće, cjelovite žitarice, kvalitetne izvore proteina i zdravih masti,
- ograničiti visokoprerađenu, kalorično bogatu hranu i zaslađene napitke, posebno ako postoji tendencija ka debljanju.
Za osobe s autoimunom hipotireozom (npr. Hašimoto), pojedina istraživanja ispituju ulogu antiinflamatorne ishrane ili izbjegavanja određenih namirnica, ali rezultati su heterogeni. Najbolje je da se o većim promjenama u ishrani i suplementaciji razgovara sa ljekarom ili nutricionistom koji poznaje problematiku štitne žlijezde.
Kabinet za štitnu žlijezdu Prima MEDICA – gdje potražiti pomoć?
Ukoliko sumnjate na hipotireozu ili vam je već postavljena dijagnoza poremećaja rada štitne žlijezde, važno je da brigu o vašem zdravlju vode ljekari koji imaju iskustvo u dijagnostici i praćenju bolesti štitnjače.
Kabinet za štitnu žlijezdu Prima MEDICA u Banjoj Luci specijalizovan je upravo za ranu dijagnostiku i praćenje bolesti štitne žlijezde – uključujući hipotireozu, Hašimoto, hipertireozu, čvorove i tumore štitnjače.
U kabinetu ordiniraju:
- prim. dr Dragi Stanimirović, specijalista nuklearne medicine
- dr Nataša Stevandić, specijalista nuklearne medicine
- dr Davor Golić, specijalista nuklearne medicine
Kabinet blisko sarađuje sa:
- ambulantom endokrinologije,
- laboratorijom Prima MEDICA,
- drugim specijalističkim ambulantama u istoj ustanovi (kardiologija, ginekologija, porodična medicina itd.).
Na jednom mjestu pacijenti mogu:
- obaviti specijalistički pregled štitne žlijezde,
- uraditi ultrazvuk i, po potrebi, druge dijagnostičke metode,
- dobiti preporuku za laboratorijske analize hormona i antitijela,
- dobiti plan terapije i kontrole,
- dobiti uput za dodatne preglede ukoliko postoje komplikacije ili druge bolesti.
Adresa: Duška Koščice 33, 78000 Banja Luka
Telefon / Viber / WhatsApp: 066 788 000 (brzo zakazivanje); dodatni telefoni 051 265 000, 065 181 811
Radno vrijeme: pon–pet 08:00–20:00, subota 08:00–14:00
Kada je vrijeme da se javite ljekaru zbog sumnje na hipotireozu?
Razmislite o pregledu štitne žlijezde ako:
- već duže vrijeme osjećate umor, pospanost, „usporenost“,
- primjećujete postepeno dobijanje na težini bez jasnog razloga,
- stalno vam je hladno, ruke i noge su često ledene,
- imate problema sa suhom kožom, lomljivim noktima, opadanjem kose,
- primijetili ste usporen rad srca, pad energije ili promjene raspoloženja,
- kao i ako u porodici postoji istorija bolesti štitne žlijezde ili autoimunih bolesti.
U tim slučajevima, pregled u Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA može pomoći da dobijete jasnu sliku o stanju štitne žlijezde i, po potrebi, plan dalje dijagnostike i liječenja.
FAQ – najčešća pitanja o hipotireozi
- Da li je hipotireoza uvijek doživotno stanje?
Hipotireoza je često hronično stanje, posebno kada je uzrok autoimuna bolest ili trajno oštećenje štitne žlijezde. U tim slučajevima je terapija najčešće dugotrajna ili doživotna. Međutim, postoje i prolazne forme (npr. nakon nekih tipova tireoiditisa) kod kojih se funkcija može djelimično ili potpuno oporaviti. O procjeni trajanja terapije uvijek odlučuje ljekar. - Da li se hipotireoza može izliječiti promjenom ishrane?
Promjena ishrane i načina života može pomoći da se osjećate bolje i podrži opšte zdravlje, ali ne može zamijeniti hormonsku terapiju ako je štitna žlijezda trajno oslabljena. Hrana i suplementi ne mogu pouzdano nadoknaditi nedostatak hormona štitne žlijezde. O svakoj većoj promjeni ishrane i suplementacije razgovarajte sa ljekarom. - Koliko često treba kontrolisati hormone štitne žlijezde kada se uvede terapija?
Nakon uvođenja ili promjene terapije, kontrola TSH i, po potrebi, fT4 se obično radi nakon 6–12 sedmica. Kada se ostvari stabilna regulacija, kontrole mogu biti rjeđe (npr. jednom ili nekoliko puta godišnje), u zavisnosti od nalaza i preporuke ljekara. - Imam simptome hipotireoze, ali su mi nalazi „na granici“ – šta da radim?
Granični ili blago povišeni TSH uz uredne hormone ukazuju na mogućnost subkliničke hipotireoze. Potrebno je da ljekar, uzimajući u obzir vaše simptome, godine, druge bolesti i planove (npr. trudnoću), procijeni da li je potrebno odmah uvesti terapiju ili samo pratiti stanje. Samoinicijativno uzimanje hormona štitne žlijezde nije bezazleno i može dovesti do štete. - Kome da se obratim ako sumnjam na hipotireozu?
Prvi korak može biti vaš porodični ljekar ili internista, koji će predložiti osnovne analize. Ako nalazi ukazuju na poremećaj rada štitne žlijezde ili imate izrazite simptome, možete se direktno obratiti Kabinetu za štitnu žlijezdu Prima MEDICA radi detaljnije dijagnostike, ultrazvuka i plana liječenja.
Medicinska napomena
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled ljekara, postavljanje dijagnoze niti preporuku terapije.
Ako imate simptome koji bi mogli upućivati na hipotireozu ili druge poremećaje štitne žlijezde, obavezno se obratite svom ljekaru ili specijalisti (endokrinologu, specijalisti nuklearne medicine) radi detaljne procjene i individualnog plana liječenja.
prim. dr Dragi Stanimirović
specijalista nuklearne medicine
Zakažite pregled
Duška Koščice 33
78000 Banja Luka
