Štitna žlijezda - Pregledi, liječenje i simptomi - Štitnjača Banja Luka
Sadržaj
Šta je specijalistički pregled štitne žlijezde i kako se izvodi?
Specijalistički pregled štitne žlijezde obavlja endokrinolog ili specijalista nuklearne medicine s ciljem procjene funkcije i strukture ove važne žlijezde koja se nalazi u prednjem dijelu vrata. Štitnjača je najveća endokrina žlijezda, a poznata je i pod nazivom štitasta ili tiroidna žlijezda.
Pregled štitne žlijezde obuhvata:
- Anamnezu – Ljekar uzima detaljne podatke o vašim simptomima, porodičnoj anamnezi, ranijim bolestima i terapijama koje koristite.
- Fizikalni pregled – Palpacijom vrata ljekar specijalista procjenjuje veličinu, oblik i osjetljivost štitne žlijezde.
- Laboratorijske analize – Hormoni štitne žlijezde, koje stvara i luči u krvotok, direktno utiču na rad skoro svake naše ćelije u organizmu.
Hormoni štitne su T4, T3 i kalcitonin.
Tokom utvrđivanja zdravlja štitne žlijezde, jako su važne laboratorijske analize te se najčešće rade: hormoni TSH, fT3, fT4, kao i antitijela na štitnu žlijezdu (anti-TPO, anti-Tg) u slučaju sumnje na autoimune bolesti.
- Ultrazvuk štitne žlijezde– U savremenoj medicini ultrazvučni pregled štitne žlijezde sastavni je dio svakog pregleda, posebno ukoliko se radi o prvim pregledima i uspostavljanju dijagnoze rada štitnjače. Ultrazvuk štitne žlijetde potreban je za vizuelnu procjenu strukture i eventualnog prisustva nodusa (čvorova).
- Dalji dijagnostički postupci – U slučaju sumnje na određene promjene, mogu se preporučiti dodatne analize, poput scintigrafije, punkcije štitne žlijezde ili genetskih testova.
Kako izgleda ultrazvučni pregled štitne žlijezde?
Ultrazvučni pregled štitne žlijezde je neinvazivna, bezbolna i brza dijagnostička metoda koja omogućava vizuelizaciju veličine, oblika i unutrašnje strukture žlijezde.
Postupak pregleda ultrazvuk štitne žlijezde izgleda ovako:
- Pacijent leži na leđima s blago zabačenom glavom kako bi se omogućio bolji pristup vratu.
- Ljekar nanosi gel na vratnu regiju kako bi se poboljšao kontakt ultrazvučne sonde s kožom.
- Sonda se pomjera preko vrata, a na ekranu aparata prikazuje se slika štitne žlijezde u realnom vremenu.
- Analiza rezultata – Ljekar procjenjuje veličinu i homogenost štitne žlijezde, prisustvo nodusa, cista, upalnih promjena ili kalcifikacija.
- Trajanje pregleda – Oko 10 do 15 minuta.
Ultrazvuk štitne žlijezde pomaže u otkrivanju promjena koje nisu vidljive ni opipljive fizikalnim pregledom, što ga čini ključnom metodom za ranu dijagnostiku bolesti štitne žlijezde.
Kada je potrebno uraditi ultrazvuk štitne žlijezde?
Ultrazvuk štitne žlijezde će vam preporučiti vaš porodični ljekar, ili neki drugi ljekar specijalista ukoliko posumnja da se procesi u štitnjači ne odvijaju na uobičajen način. Najčešče, nakon fizikalnog pregleda naredni koraci su mjerenje nivoa hormona štitne žlijezde u krvi, te ultrazvučni pregled štitne žlijezde kako bi se ustanovilo porijeklo i priroda poremećaja, posebno u slučaju vidljivo povećane štitnjače ili palpabilne tvorbe pri kliničkom pregledu.
Ukratko, ultrazvuk štitne žlijezde se preporučuje u sljedećim situacijama:
- Sumnja na čvorove ili ciste – Ako se palpacijom napipa čvor ili otok na vratu.
2. Povećanje štitne žlijezde (gušavost) – Ako postoji vidljivo uvećanje štitne žlijezde (struma).
3. Nepravilnosti u laboratorijskim nalazima – Kada su povišeni ili sniženi nivoi hormona štitne žlijezde.
4. Genetska predispozicija – Ako postoji porodična istorija bolesti štitne žlijezde, naročito karcinoma.
5. Sumnja na Hashimoto ili Gravesovu bolest – U slučaju autoimunih oboljenja praćenih hormonskim disbalansom.
6. Simptomi disfunkcije štitne žlijezde, kao što su:
- Ubrzan ili usporen metabolizam
- Gubitak ili dobitak na težini
- Umor, nervoza, nesanica
- Promjene na koži, kosi, noktima
- Otežano gutanje ili promuklost
- Praćenje postojećih promjena – Kod pacijenata koji već imaju dijagnostikovane čvorove ili druge promjene, ultrazvuk štitne žlijezde se koristi za praćenje njihovog razvoja. Redovan ultrazvučni pregled štitnje žlijezde je važan, jer mnoge promjene na štitnoj žlijezdi ne izazivaju simptome u ranim fazama.
Ultrazvučni pregled štitne žlijezde u Prima MEDICA možete da zakažete klikom na ovaj link ili pozivom na broj telefona 066 788 000. U ambulanti ordinira prim. dr Dragi Stanimirović,
Šta je punkcija tiroidne žlijezde i kako se izvodi?
Punkcija štitne žlijezde, poznata kao fina aspiraciona biopsija (FNA – fine needle aspiration), je dijagnostička procedura kojom se uzima uzorak ćelija iz čvora štitne žlijezde radi citološke analize. Na ovu intervenciju će vas uputiti vaš endokrinolog, odnosno specijalista nuklearne medicine. Punkcija štitne žlijezde ne zahtjeva posebnu pripremu, a riječ je o najpouzdanijoj metodi za utvrđivanje prirode čvorova u štitnjači.
Ljekar specijalista će da procijeni koliko će bioptata biti potrebno, a savremena medicinska praksa nas uči da se punktira svaka promjena veća od 10 mm.
Za intervenciju punkcija štitne žlijezde nije potrebna posebna priprema. I najvažnije od svega – nije bolna, osjetićete tek mali ubod iglom.
Kako se izvodi punkcija štitne žlijezde?
1. Pacijent leži na leđima, a vrat je blago zabačen unazad.
2. Pod kontrolom ultrazvuka, ljekar precizno usmjerava tanku iglu (0.6 – 0.8 mm) u sumnjivu promjenu.
3. Uzorak ćelija se aspirira, a zatim se šalje na citološku analizu kako bi se utvrdilo da li su promjene benignog ili malignog karaktera.
4. Punkcija štitne žlijezde traje oko 10-15 minuta i obično nije bolna, ali može izazvati blagi pritisak ili nelagodu.
Kada je potrebno ispitivanje funkcije štitne žlijezde?
Punkcija štitne žlijezde izvodi se onda kada se ustanovi prisustvo jednog ili više čvorova. Naglasićemo da će vam ljekar specijalista savjetovati punkciju štitne žlijezde onda kada smatra da je to potrebno, najčešće predostrožnosti radi, budući da su čvorovi česta pojava među populacijom i smtara se da ih ima svaka druga osoba. Ipak, citološki nalaz po obavljenoj punkciji štitne žlijezde daće nam pouzdane informacije o prirodi čvorića, odnosno da li se radi o malignoj ili benignoj promjeni.
Punkcija štitne žlijezde se obavlja u sljedećim situacijama:
– Čvor veći od 10 mm sa sumnjivim ultrazvučnim karakteristikama
– Brz rast čvora ili promjena njegove strukture
– Prisustvo limfnih čvorova sa sumnjom na metastaze
– Nepoznata priroda promjene koju treba dodatno ispitati
Ispitivanje funkcije štitne žlijezde je ključno za ranu dijagnostiku karcinoma štitne žlijezde i pomaže u donošenju odluke o daljem liječenju.
Pregled štitnjače - Koji hormoni se analiziraju u laboratorijskoj obradi?
Laboratorijska analiza hormona štitne žlijezde omogućava procjenu njene funkcije. Najvažniji hormoni koji se ispituju su:
- TSH (tireotropni hormon) – Hormon hipofize koji reguliše rad štitne žlijezde. Povišen TSH ukazuje na hipotireozu, dok nizak TSH sugeriše hipertireozu.
- fT3 (slobodni trijodtironin) – Aktivni hormon štitne žlijezde koji utiče na metabolizam. Koristi se za procjenu hipertireoze.
- fT4 (slobodni tiroksin) – Hormon koji štitna žlijezda proizvodi u većoj količini, a kasnije se pretvara u fT3. Njegove abnormalne vrijednosti ukazuju na disbalans rada štitne žlijezde.
Dodatno, u nekim slučajevima se analiziraju i rT3 (reverzni T3) i Tg (tireoglobulin), posebno kod pacijenata koji su operisali štitnu žlijezdu ili imaju određene bolesti.
Pregled štitne žlijezde - Koja antitijela se analiziraju u obradi i zašto?
Antitijela na štitnu žlijezdu pomažu u dijagnostici autoimunih bolesti. Najčešće se analiziraju:
• Anti-TPO (antitijela na tireoidnu peroksidazu) – Povišena kod Hashimotovog tireoiditisa i Gravesove bolesti.
• Anti-Tg (antitijela na tireoglobulin) – Koriste se za praćenje autoimunih oboljenja i nakon operacije štitne žlijezde.
• TRAb (antitijela na TSH receptore) – Ključna za dijagnostiku Gravesove bolesti (autoimune hipertireoze).
Ove analize pomažu u otkrivanju autoimunih bolesti štitne žlijezde i određivanju pravca liječenja.
Pregled štitne žlijezde - Kako se tumače rezultati laboratorijske obrade?
Napominjemo da rezultate nalaza tumači ljekar koji vas je i uputuo na analize stoga je jako važno da se po dobijanju nalaza posavjetujete sa svojim doktorom i nikako da nalaze tumačite samostalno. Mi ćemo vam u ovom tekstu dati okvirno tumačenje:
- Povišen TSH, snižen fT4 – sugeriše na hipotireoza, smanjenu funkciju štitne žlijezde
- Nizak TSH, povišen fT4 i/ili fT3 – sugeriše na hipertireoza, pojačanu funkciju štitne
- Povišeni Anti-TPO i Anti-Tg – suherisše na Hashimotov tireoiditis
- Povišeni TRAb – sugeriše na Gravesovu bolest
Termin za pregled štitne žlijezde u Prima MEDICA možete da zakažete klikom na ovaj link ili pozivom na broj telefona 066 788 000. U ambulanti ordinira prim. dr Dragi Stanimirović.
Šta je štitna žlijezda i čemu služi?
Štitna žlijezda je mala, leptirasta žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata. Njena glavna funkcija je proizvodnja hormona T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), koji kontrolišu:
- Metabolizam i potrošnju energije: pospješuje stvaranje toplote, podstiče sintezu proteina, stimuliše razgradnju masti, utiče na nivo šečera.
- Podstiču sposobnost učenja i pamćenja, utiču na emocije.
- Doprinose seksualnoj funciji oba pola i održavanju trudnoće Poremećaji funkcije štitne žlijezde mogu značajno uticati na cjelokupno zdravlje.
- Rad srca i krvnog pritiska
- Razvoj mozga kod beba i djece
- Rad probavnog sistema
Koji su najčešći problemi povezani sa štitnom žlijezdom?
Najčešći poremećaji rada tiroidne žlijezde su:
- Hipotireoza – Nedovoljna proizvodnja hormona, usporen metabolizam.
2. Hipertireoza – Prekomjerna proizvodnja hormona, ubrzan metabolizam.
3. Autoimune bolesti – Hashimotov tireoiditis (hipotireoza) i Gravesova bolest (hipertireoza).
4. Čvorovi u štitnoj žlijezdi – Mogu biti benigni ili maligni.
5. Rak štitne žlijezde – Rijetka, ali ozbiljna bolest koja zahtijeva hirurško liječenje.
Redovni pregledi pomažu u ranoj dijagnostici i prevenciji komplikacija.
Koji su simptomi poremećaja rada štitaste žlijezde?
Kada je riječ o simptomima poremećaja u radu štitne žlijezde, ovdje ćemo detaljnije opisati dva najšeća poremećaja: hipotireoza i hipertireoza.
Hipertireoza nastaje kada se pojačano luče hormoni štitne žlezde, a karakterišu ga simptomi kao što su:
- gubitak u težini sa povećanim ili čak očuvanim apetitom
- umor
- slabost mišića
- pojačano znojenje i pojačana osetljivost na toplotu
- ubrzan rad srca (tahikardija), paltipacija (lupanje srca) i aritmije (nepravilan rad srca)
- suvoća kože i kose
- poremećaj menstrualnog ciklusa
- nesanica, anksioznost, razdražljivost, emocionalna napetost
- gušavost (uvećanje štitne žlezde)
U slučaju pojačanog rada štitne žlezde snižen je TSH, a povišeni su nivoi hormona T4 i T3.
Hipotireoza predstavlja stanje u kome je smanjeno lučenje hormona štitne žlezde.
Većina simptoma nastaje kao posljedica usporenosti metabolizma, a simptomi po kojima se prepoznaje smanjen rad štitne žlijezde su:
- porast težine uz slab apetit i zatvor (opstipaciju)
- zamor i pojačan osećaj pospanosti
- povećana osetljivost na hladnoću
- zaboravnost (problem sa pamćenjem)
- promjene raspoloženja
- usporen rad srca
- ukočenost i bol (slabost) u mišićima
- ukočenost, bol i otečeni zglobovi
- otok lica i kože
- poremećaj menstrualnog ciklusa
U slučaju smanjenog rada štitne žlezde je TSH povišen, dok su hormoni T4 i T3 sniženi.
Autoimuni poremećaji najčešće podrazumijevaju probleme sa gutanjem, otečen vrat, promjene raspoloženja.
Čvorovi i rak štitne žlijezde su bez simptoma u ranim fazama, kasnije otežano gutanje i promuklost.
Ukoliko primijetite simptome, važno je obaviti laboratorijske analize i ultrazvuk štitne žlijezde.
Kako poremećaji štitnjače utiču na zdravlje?
Poremećaji rada štitne žlijezde mogu izazvati:
- Probleme sa srcem – Povišen ili snižen krvni pritisak, aritmije.
- Metaboličke probleme – Gubitak ili dobitak težine, umor.
- Mentalne promjene – Depresija, anksioznost, problemi s koncentracijom.
- Reproduktivne smetnje – Neregularni ciklusi, neplodnost.
- Trudničke komplikacije – Rizične trudnoće, poremećen razvoj bebe.
Zbog toga je važno pravovremeno dijagnostikovati i liječiti probleme sa štitnom žlijezdom.
Kako se liječe poremećaji štitne žlijezde?
Liječenje zavisi od vrste poremećaja, ali zbog specifičnosti i doziranja terapije savjetujemo vam da potražite iskusnog i priznatog stručnjaka. U našem centru ordinira prim. dr Dragi Stanimirović, specijalista nuklearne medicine.
– Hipotireoza, podrazumijeva hormonsku terapiju
– Hipertireoza, podrazumijeva liječenje lijekoviima, radioaktivni jodom.
– Autoimune bolesti, podrazumijevaju praćenje, balansiranje hormona.
– Čvorovi i rak štitne žlijezde, takođe praćenje, biopsija, operacija ako je potrebno.
Ljekar određuje individualni pristup liječenju na osnovu laboratorijskih nalaza i simptoma.
Kada je potrebna terapija lijekovima?
Liječenje lijekovima je neophodno u slučajevima kada:
- TSH i hormoni ukazuju na disbalans
2. Simptomi utiču na kvalitet života
3. Postoji autoimuna bolest sa značajnim promjenama hormona
4. Pacijent ima čvorove koji ometaju funkciju žlijezde
5. Postoji povećan rizik od komplikacija (srčani problemi, osteoporoza, neplodnost)
Pravovremeno započeta terapija pomaže u kontroli simptoma i prevenciji ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Koliko često treba raditi kontrole nakon postavljene dijagnoze?
Učestalost kontrola zavisi od vrste dijagnoze i terapije:
- Hipotireoza – Kontrola TSH i fT4 na svakih 6 do 12 mjeseci (ili češće kod prilagođavanja terapije).
2. Hipertireoza – Češće kontrole (svakih 6 do 12 sedmica u početku, kasnije na 3 do 6 mjeseci).
3. Hashimotov tireoiditis/ Hašimotov sindrom – Kontrole jednom godišnje, osim ako postoje promjene simptoma.
4. Gravesova bolest – Redovne kontrole na 3 do 6 mjeseci, zavisno od terapije.
5. Čvorovi u štitnoj žlijezdi – Ultrazvučni pregled jednom godišnje, a ako postoje promjene, češće praćenje.
6. Rak štitne žlijezde – Nakon operacije i terapije, kontrole su češće u prvoj godini, a kasnije prema preporuci endokrinologa.
Pravovremene kontrole pomažu u prilagođavanju terapije i sprečavanju komplikacija.
Koliko često treba obavljati preventivne preglede tiroidne žlijezde?
Preventivni pregledi su ključni za rano otkrivanje poremećaja štitne žlijezde. Preporučuje se:
- Osobe bez simptoma i porodične anamneze – Jednom na 3 do 5 godina.
- Osobe sa porodičnom anamnezom bolesti štitne žlijezde – Jednom godišnje.
- Žene starije od 35 godina – Svake 2 do 3 godine, jer su sklonije poremećajima štitne žlijezde.
- Trudnice – Najmanje jednom tokom trudnoće, jer štitna žlijezda utiče na razvoj bebe.
Rana dijagnostika može spriječiti ozbiljnije zdravstvene probleme i komplikacije.
Kako zakazati pregled štitne žlijezde i koliko unaprijed?
U našem centru ordiniraju prim. dr Dragi Stanimirović i dr Nataša Stevanić, te ćemo nastojati da na svoj termin čekate u što je kraće mogućem roku.
Najjednostavniji i najbrži način da nas kontaktirate je putem brzog kontakta 066 788 000 ili na ovom linku.
Koji su savjeti za pacijente koji prvi put dolaze na pregled štitne žlijezde?
Ukoliko prvi put idete na pregled štitne žlijezde, evo korisnih savjeta:
– Pripremite medicinsku dokumentaciju – Ako ste ranije radili analize ili preglede, ponesite rezultate.
– Laboratorijske analize hormona – Ako su potrebne, najbolje ih je uraditi ujutru, prije obroka.
– Izbjegavajte jodirane suplemente – Ako radite određene testove (TRAb, scintigrafiju), konsultujte se sa ljekarom o suplementima.
– Obucite odjeću sa širokim okovratnikom – Ultrazvučni pregled štitne žlijezde zahtijeva pristup vratu.
– Ako imate simptome – Zapišite sve tegobe kako biste ih detaljno objasnili ljekaru.
Prvi pregled štitne žlijezde je ključan za pravovremenu dijagnozu i dalji plan liječenja.
dr Gordana Šopalović
doktor porodične medicine
Zakažite pregled
Nuklearna medicina
PAKET ZDRAVLJE ZA CIJELU PORODICU
-
Sistematski pregledi za dva odrasla člana i dvoje djece
-
Laboratorijske analize
-
Savjetovanje
